Prvi put objavljeno 23. veljače 2024. u 22:05. Dopunjeno 26. veljače 2024. u 17:05.
U 10:23 SEV (9:23 UTC) 23. veljače ove godine dogodio se potres lokalne magnitude ML = 4.8 (momentne magnitude MW = 4.4; EMSC, 2024) s epicentrom na mjestu gdje ga seizmolozi nisu posve očekivali – u najdubljem dijelu Jadrana, u Južnojadranskoj kotlini (JJK, slika 1). Za razliku od nekih drugih dijelova Jadranskog mora – primjerice srednjeg Jadrana, osobito oko otoka Tremita, Biševa, Palagruže i Jabuke – potresi u južnom dijelu Jadrana vrlo su rijetki i redovito slabi. Tako npr. u Hrvatskom katalogu potresa ne nalazimo u najdubljem dijelu JJK niti jedan pouzdano lociran potres magnitude veće od 3.0, a jačih potresa nema ni u katalogu Međunarodno seizmološkog centra (ISC) i Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC; slika 2). Zbog toga je ovaj potres izazvao znatnu pozornost seizmologa, pa se valja nadati da će nam, zajedno s mogućim naknadnim potresima, otkriti pokoju tajnu ovog slabo poznatog dijela Jadrana.
Lokacija potresa (zelena zvjezdica na slici 1) tek je preliminarna, ali se epicentar vjerojatno neće znatno promijeniti nakon detaljnije analize seizmograma. To ne vrijedi za dubinu žarišta koje je preliminarno locirano na oko 14 km, ali su moguća rješenja u relativno širokom rasponu od oko ± 5 km. Uzrok toj nepouzdanosti je činjenica da je najbliža postaja epicentru (DBRK – Dubrovnik) udaljena čak 101 km.
Na stranici Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC, 2024), brzo su objavljena rješenja o pomaku u žarištu potresa prema tri europske agencije (slika 3, lijevo). Ta su rješenja rezultat inverzije tenzora momenta na temelju opaženih valnih oblika na nizu seizmoloških postaja. Naše rješenje (slika 3, desno) dobiveno je inverzijom prostorne razdiobe polariteta prvog pomaka P-vala zabilježenog na 72 seizmološke postaje, pri čemu su korišteni podaci hrvatske, albanske, slovenske, talijanske i mediteranske mreže seizmografa, te privremenih mreža postavljenih u okviru projekta DuFault (HRZZ) i Komponente 1 projekta CRONOS (Norveška darovnica). Većina rješenja ukazuje da se potres dogodio na rasjedu s prevladavajućim horizontalnim međusobnim pomakom rasjednih krila (engl. strike-slip) uz malu reversnu (vertikalnu) komponentu rasjedanja. S obzirom na pružanja poznatih rasjeda u blizini, vjerojatno je potres nastao na desnom lateralnom rasjedu pružanja ZSZ–IJI koji je strmo nagnut prema jugozapadu (plava linija na slici 3 desno). Ipak, za sada se ne može isključiti ni mogućnost da se aktivirao rasjed s lijevim lateralnim pomakom, pružanja ISI–ZJZ (crvena linija na slici 3 desno). Položaji žarišta eventualnih naknadnih potresa mogli bi razriješiti ovu dvojbu.
Slika 4 prikazuje sve poznate, pouzdano određene žarišne mehanizme u području južno od Hvara. Pri tome lopte za plažu s plavim segmentima prikazuju reversne uzročne rasjede, dok su crvenim označeni rasjedi s pomakom po pružanju. I dok u obalnom dijelu Jadrana, oko Palagruže i srednjojadranskih otoka, te u Dalmaciji, jugoistočnoj BiH i Crnoj Gori postoje mnogi pouzdano određeni mehanizmi, u Južnojadranskoj kotlini do sada je postojalo samo jedno rješenje koje se odnosi na potres na njezinom SZ dijelu. I to rješenje sugerira mehanizam s pomakom po pružanju (strike-slip) ali rotiran za oko 45°, na što ukazuje i orijentacija smjera najvećeg tektonskog tlaka (crvene linije na slici 3). Kako se radi o potresu iz 1962. godine, kada je u širem cirkumjadranskom području postojalo tek nekoliko analognih mehaničkih seizmografa, ovo rješenje valja uzeti sa zrnom soli.
Budući da se potres dogodio relativno (i podjednako) daleko od istočne i zapadne obale Jadranskog mora, prema podatcima Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC, 2024; slika 5), potres se vrlo slabo osjetio na jugu Hrvatske (najjače u dolini Neretve, u Opuzenu i Metkoviću, gdje se nalaze mekani riječni sedimenti), u Crnoj gori, Albaniji te južnoj Italiji (prvenstveno u pokrajini Apuliji). S obzirom na svoju magnitudu i udaljenost od naseljenih mjesta, potres nije mogao izazvati materijalnu štetu.
Literatura
EMSC (2024): https://www.emsc-csem.org/Earthquake_information/earthquake.php?id=1625129 [Pristupljeno 23. veljače 2024.]
Herak, M., Herak, D., Markušić, S. (1996): Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia. Terra Nova 8, 86–94.
Pripremili: prof. emer. dr. sc. Marijan Herak, prof. dr. sc. u mirovini Davorka Herak, doc. dr. sc. Iva Dasović i izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević – suradnici na projektima CRONOS i DuFAULT
Projekt Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla – CRONOS koristi bespovratna sredstva Norveškog financijskog mehanizma 2014. – 2021.https://projekt-cronos.hr/
Projekt Karakterizacija i monitoring rasjednog sustava šireg dubrovačkog područja – DuFAULT (IP-2020-02-3960) istraživački je projekt Hrvatske zaklade za znanost. https://projectdufault.geof.pmf.unizg.hr/hr/
Važna napomena! Molimo da ako se tekst prenosi u cjelini, da se to jasno navede te da se doda poveznica na ovu mrežnu stranicu. Hvala na razumijevanju!
