O projektu
Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla
2 117 647 EUR
Ukupna vrijednost projekta
Norveški financijski mehanizam 2014. – 2021. financira 85 %
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira 15 %
17. siječnja 2022. –
30. travnja 2024.
Trajanje projekta
Voditeljica projekta
izv. prof. dr. sc.
Snježana Markušić
Geofizički zavod Andrije Mohorovičića, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Zamjenik voditeljice projekta
doc. dr. sc.
Josip Stipčević
Geofizički zavod Andrije Mohorovičića, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Norveški partner projekta
prof. dr. sc.
Stéphane Rondenay
Odsjek za znanosti o Zemlji, Sveučilište u Bergenu, Norveška
Administrator projekta
Branimir Turudić
Geofizički zavod Andrije Mohorovičića, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ciljevi i svrha projekta CRONOS
Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području gdje se godišnje bilježe tisuće potresa. U prosjeku, četiri od njih su dovoljno jaki da prouzrokuju štetu s povremenim vrlo jakim potresima dovoljno snažnima da prouzrokuju veliku štetu i gubitke.
Glavna svrha projekta „Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla – CRONOS“ jest učiniti hrvatsko društvo otpornijim na utjecaj snažnih potresa. Osnovni ciljevi projekta CRONOS su olakšati razvoj i modernizaciju procjene potresne opasnosti Hrvatske te steći znanja i razviti alate, primjerice ažurirane karte i modele, za razvoj pravila za umanjivanje potresne ugroženosti. To će se postići unapređenjem znanstvene infrastrukture, povećanjem kapaciteta i prijenosom znanja, uključujući i komunikaciju s donosiocima odluka na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te međunarodnu istraživačku suradnju. Projekt će pomoći poboljšanju seizmološke znanstvene zajednice u Hrvatskoj i Norveškoj te jačanju bilateralne suradnje i prijenosa znanja.
Specifični ciljevi ovog projekta su:
Procijeniti seizmički hazard u području značajne seizmičke aktivnosti
Razviti i unaprijediti seizmološku infrastrukturu kako bi se mogla provoditi znanstvena istraživanja velikog značaja
Unaprijediti i ojačati suradnju hrvatske i norveške geofizičke zajednice kroz suradnju i zajednička istraživanja
Prijenos znanja o potresima i prirodnim opasnostima na društvo, odnosno zajednicu – donosioce odluka, regionalnu i lokalnu samoupravu
Doprinijeti smanjenju potresne ugroženosti
Projekt se sastoji od dviju komponenti:
Komponenta 1
Procjena seizmogenog potencijala te karakterizacija sustava seizmičkih rasjeda i ponašanja rasjeda na temelju prikupljenih podataka primjenom suvremenih seizmoloških metoda
Komponenta 2
Razvoj atenuacijskih relacija za predviđanje gibanja tla uzrokovanog potresom (GMPE – jednadžba predviđanja gibanja tla)
Obje komponente usredotočene su na područje sjeverne i srednje Dalmacije, jedno od seizmički najugroženijih područja Hrvatske. Aktivnosti obje navedene komponente međusobno se nadopunjuju i jednako su važne u procesu bolje procjene seizmičke opasnosti, a time i smanjenja seizmičkog rizika.
Ova su istraživanja od velike važnosti – dobiveni rezultati mogu pomoći nacionalnim tijelima, javnim i privatnim institucijama, službama za hitne slučajeve i urbanistima da unaprijede prostorne planove i planove pripravnosti za katastrofe što će izravno pridonijeti i sigurnosti stanovništva.
Financiranje projekta
Norveški financijski mehanizam i EGP financijski mehanizam predstavljaju doprinos Norveške zelenoj, konkurentnoj i uključivoj Europi.
Putem bespovratnih sredstava Norveškog financijskog mehanizma i EGP financijskog mehanizma, Norveška doprinosi smanjenju društvenih i ekonomskih razlika i jačanju bilateralnih odnosa sa zemljama korisnicama u Srednjoj i Južnoj Europi te na Baltiku. Norveška blisko surađuje s EU kroz Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Zajedno s drugim donatorima, Norveška je osigurala 3,3 milijarde eura kroz uzastopne sheme bespovratnih sredstava između 1994. i 2014. godine. Norveški financijski mehanizam financira isključivo Norveška i dostupna je u zemljama koje su se pridružile EU nakon 2003. Za razdoblje između 2014. i 2021. godine Norveška je za Norveški financijski mehanizam izdvojila 1,25 milijardi eura. Prioriteti za ovo razdoblje su: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi.
Projekt „Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla – CRONOS” koristi bespovratna sredstva Norveškog financijskog mehanizma 2014. – 2021. u iznosu od 2,1 milijuna eura. Projekt je financiran kroz program Lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva. Cilj projekta je učiniti hrvatsko društvo otpornijim na utjecaj razornih potresa.
