Komponenta 2
Razvoj atenuacijskih relacija za predviđanje gibanja tla uzorkovanih potresima (GMPE)
Druga komponenta projekta CRONOS posvećena je razvoju hibridno-empirijskih atenuacijskih relacija (engl. Ground Motion Prediction Equation, GMPE) kombiniranjem empirijskih podataka zabilježenih potresa i stohastičkog modeliranja uporabom karakterističnih regionalnih seizmičkih parametara za istraživano područje. Za uspješno izvršenje ovog zadatka potrebno je na odabranom području – a to je područje Splitsko-dalmatinske županije – uspostaviti novu mrežu akcelerografa te provesti detaljnu analizu stanja tla (primjena metoda MASW i HVSR).
Posjedovanje pouzdane metode za procjenu razine gibanja tla uzrokovanog potresom kao funkcije magnitude i udaljenosti potresa, važan je preduvjet za procjenu seizmičke opasnosti u regiji. Za procjenu seizmičke opasnosti, amplitude gibanja tla često se procjenjuju pomoću atenuacijskih relacija, odnosno jednadžbi predviđanja gibanja tla (GMPE). Izvođenje GMPE zahtijeva visokokvalitetnu bazu podataka o gibanjima tla uzrokovanih potresom koji pokrivaju širok raspon magnitude i udaljenosti. Atenuacijske relacije povezuju mjere intenziteta gibanja tla (engl. Ground Motion Intensity Measure, GMIM) – kao što su vršno ubrzanje tla (PGA), vršna brzina tla (PGV) i spektralni odziv akceleracije (PSA) – sa seizmološkim parametrima u određenom području, kao što su magnituda potresa, tip rasjeda, epicentralna udaljenost i lokalni uvjeti tla. Za područje Hrvatske ne postoje specifične atenuacijske relacije – jednim dijelom zbog nedovoljno razvijene postojeće mreže akcelerografa i malog broja umjereno jakih do jakih potresa zabilježenih ovakvim instrumentima.
Akcelerografi su instrumenti koji izvrsno bilježe umjereno jake i jake potrese na malim epicentralnim udaljenostima, za razliku od visokoosjetljivih seizmografa koji nisu prikladni za ovu svrhu. Time akcelerografi odlično nadopunjuju klasičnu seizmografsku mrežu u slučaju jakog i bliskog potresa. Stoga je glavni cilj Komponente 2 postaviti akcelerografe na različita mjesta u seizmički aktivnom području, na različite tipove tla, te prikupiti dovoljan broj zapisa ubrzanja tla uzrokovanih dovoljno jakim potresom.
Usporedno s aktivnostima oko uspostave lokalne akcelerografske mreže, izvodit će se geofizička mjerenja primjenom metode MASW, kako bi se odredio profil brzine S-vala, i mjerenja mikroseizmičkog nemira kako bi se odredio HVSR-spektar te vlastita frekvencije tla i dubina osnovne stijene. Rezultat ovih istraživanja bit će i karta lokalnih uvjeta tla koja će biti javno dostupna na mrežnim stranicama projekta.
Projektom CRONOS predviđena je nabava najmanje jedanaest akcelerografa i tri bušotinska akcelerografa. Za to će biti potrebno podrobnije istražiti potencijalne lokacije instrumenata i pripremiti odabrane lokacije za njihovu instalaciju. Istraživanje i analiza stanja tla provest će se primjenom metode MASW i metode HVSR. Zbog toga je planirana nabava jednog punog MASW sustava, sedam instrumenata za mjerenje seizmičkog nemira i dodatnom informatičkom opremom (pohrana podataka, računala, prijenosna računala, potrebni softver i dr. ). Priprema za bušotinske akcelerografe podrazumijeva i bušenje bušotine duboke 30 m u koje će ih se položiti.
U sklopu Komponente 2 projekta CRONOS provest će se i detaljna analiza seizmičnosti područja sjevernog i srednjeg dijela Dalmacije. Također, izradit će se organizirana baza podataka sa seizmološkim, geofizičkim, seizmotektonskim i geološkim podacima koji su potrebni za postizanje općih ciljeva projekta.
Voditeljica Komponente 2 je
izv. prof. dr. sc. Snježana Markušić
Povratak na stranicu
o projektu →
