Privremena akcelerografska mreža CRONOS

Komponenta 2 projekta CRONOS posvećena je razvoju hibridno-empirijskih atenuacijskih relacija (engl. Ground Motion Prediction Equation, GMPE) kombiniranjem empirijskih podataka zabilježenih potresa i stohastičkog modeliranja uporabom karakterističnih regionalnih seizmičkih parametara za istraživano područje. Za uspješno izvršenje ovog zadatka bilo je potrebno uspostaviti novu mrežu akcelerografa na odabranom seizmički aktivnom području, na različitim tipovima tla, te prikupiti dovoljan broj zapisa ubrzanja tla uzrokovanih dovoljno jakim potresom.

Slika 1. Lokacije instaliranih akcelerografskih sustava u sklopu K2 CRONOS-a.

Akcelerografi su instrumenti koji izvrsno bilježe umjereno jake i jake potrese na malim epicentralnim udaljenostima, za razliku od visokoosjetljivih seizmografa koji nisu prikladni za ovu svrhu. Time akcelerografi odlično nadopunjuju klasičnu seizmografsku mrežu u slučaju jakog i bliskog potresa.

Bušotinski akcelerografski sustavi

Odabrane su tri lokacije za instalaciju bušotinskih sustava – u Vrlici, Sinju i Imotskom; na temelju razlika u efektima lokalnog tla. Nakon detaljne geofizičke i geološke prospekcije te potvrde valjanosti lokacija, izvedene su geotehničke bušotine za instalaciju samih akcelerografa. Bušotine su izvedene kontinuiranim rotacijskim bušenjem s jezgrovanjem uz upotrebu zaštitnih kolona, do dubine 17-40 m, ovisno o lokaciji, tj. dubini do stijene. Dno bušotine je cementirano s oko 1 m betonskog čepa. Izvedena je i cementacija prostora između stijenke bušotine i cijevi radi stabilizacije i prijenosa naprezanja tla i stijenske mase na zidove bušotine. Iscrpljena je voda iz plastične cijevi. Provedena je kontrola cementacije, stabilnost uložene plastične cijevi i razina vode u cijevi.

Slika 2. Gore: Proces bušenja geotehničke bušotine za potrebe bušotinskog akcelerografskog sustava u Imotskom; Dolje: primjer jezgre geotehničke bušotine

Nakon izvedbe bušotine, obavljeni su pripremni radovi za instalaciju akcelerografskih sustava. Specifično, postavljen je zaštitni sustav bušotine (ormarić, ograda) i montirana solarna ploča gdje je to bilo planirano. Konačno, izvedena je finalna inspekcija prohodnosti i sigurnosti ugrađene cijevi spuštanjem bušotinske kamere. Cijev je na svim lokacijama bila dobro učvršćena, stabilna, bez prodora podzemne vode te spremna za ugradnju bušotinskih senzora.

Instaliran je bušotinski akcelerografski sustav. Prvo je bušotinski senzor spušten u bušotinu, pa zatim povezan s ostatkom sustava na ušću bušotine, koji čine površinski senzor (akcelerograf), digitalizator i sustav za registraciju podataka Kinemterics Quanterra330+, oprema za bežični prijenos podataka i ostala popratna oprema. Podaci se šalju LTE modemom na server smješten na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Osim LTE modema, na postaju je montiran i Starlink satelit za slučaj izvanrednih situacija gubitka interneta uslijed većih potresa ili prestanka rada lokalnih operatora. Podaci se snimaju i lokalno u sustavu do određenog perioda.

Slika 3. Gore: Bušotinski akcelerografski sustav u Imotskom; Dolje: površinska oprema bušotinskog akcelerografskog sustava

Površinske akcelerografske postaje

Postavljeno je ukupno 11 akcelerografskih postaja opremljenih površinskim akcelerografima na sljedećim lokacijama: Knin, Drniš, Neviđane, Pirovac, Split, Trilj, Aržano, Imotski, Veliki Prolog, Opuzen, Makarska; na temelju razlika u efektima lokalnog tla. Nakon detaljne geofizičke i geološke prospekcije te potvrde valjanosti lokacija, krenulo se u instalaciju samih postaja.

Svaka lokacija morala je zadovoljiti nekoliko osnovnih uvjeta za postavljanje akcelerografskog sustava: mogućnost priključka na električnu mrežu, dostupnost LTE signala za prijenos podataka, vidljivost čistog neba u blizini prostorije (za izlazak GPS antene).

Na svakoj lokaciji instaliran je u betonski pod akcelerograf tipa Kinemetrics Obsidian, koji je ujedno i digitalizator i uređaj za registraciju podataka. Postavljen je i sustav baterijskog napajanja, oprema za bežični prijenos podataka, metalni zaštitni ormarić i ostala popratna oprema. Podaci se šalju LTE modemom na server smješten na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Osim LTE modema, na postaju je montiran i Starlink satelit za slučaj izvanrednih situacija gubitka interneta uslijed većih potresa ili prestanka rada lokalnih operatora. Podaci se snimaju i lokalno u sustavu do određenog perioda.

Slika 4. Gore: Akcelerografska postaja na lokaciji u Kninu; Sredina: oprema smještena u zaštitnom ormariću (sredina); Dolje: akcelerograf Kinemetrics Obsidian

Zahvale

Pripremio: Bruno Mravlja