Mreža seizmografa 

Privremena Seizmološka mreža CRONOS

Jedan od glavnih ciljeva Komponente 1 projekta CRONOS je istražiti seizmičnost sjeverne i središnje Dalmacije te što bolje odrediti lokacije aktivnih rasjeda. Iz tog razloga u sklopu projekta postavljene su nove seizmološke postaje koje su znatno poboljšale sposobnost detekcije i lokacije potresa manjih magnituda. Posljedično, ovo je će omogućiti bolje mapiranje aktivnih rasjeda te unaprijediti znanje o seizmičnosti i tektonici u tom dijelu Hrvatske. Ukupno je postavljeno dvanaest privremenih seizmoloških postaja što uz već postojeće stanice podiže broj instrumenata u Dalmaciji na preko 20 (Slika 1).

Slika 1. Lokacije seizmoloških postaja u Dalmaciji: crvenim trokutima označene su postaje koje su postavljene u listopadu 2022. u okviru Komponente 1 projekta CRONOS. Plavi trokuti označuju postojeće seizmološke postaje (seizmografe) Hrvatske mreže seizmografa (stalne i privremene postaje) koje odražava Geofizički odsjek PMF-a.

Rad privremenih seizmoloških stanica  nadgleda se iz Zagreba, a u slučaju zabilježenih problema obilaze se i otklanjaju poteškoće. Podatci sa stanica se pohranjuju na serveru na Geofizičkom odsjeku PMF-a i kod norveških partnera na Sveučilištu u Bergenu te su otvoreni svim institucijama članicama AdriaArray inicijative. 

Budući da su seizmometri vrlo osjetljivi instrumenti (mogu detektirati snažne potrese i na suprotnoj strani našeg planeta) te da se podaci prenose na glavni server u realnom vremenu važno je da se nalaze na relativno mirnim lokacijama bez previše pozadinske buke, sa dostupnim signalom mobilne internet mreže uz pristup električnoj energiji kako bi se omogućilo nesmetano napajanje svih uređaja. Također, pri odabiru lokacija velika važnost je pridana lokalnim uvjetima tla, uz uvjet da se seizmometar postavi na čvrstoj stijeni. Ovakvim izborom lokacija omogućeno je jednostavno postavljanje instrumenata te je osiguran njihov neometan rad uz optimalan omjer kvalitete signala zabilježenih potresa i zaštićenosti uređaja. Primjer lokacije koja ispunjava takve uvjete je franjevački samostan na otočiću Visovac (Slika 2) u NP Krka gdje se nalazi privremena seizmološka stanica HR03A.

Slika 2. Otočić Visovac (a) i franjevački samostan (b) u NP Krka gdje je postavljena privremena seizmološka postaja HR03A. Postav seizmološke stanice sa unutar samostana sa termoizolacijskom kutijom oko instrumenta i zaštitnom kutijom za preostale uređaje (c) i analiza pozadinske buke za ovu lokaciju (d).

Drugi primjeri lokacija koje ispunjavaju te uvjete su područne škole u manjim mjestima (npr. postaja HR01A), podrumi objekata u vlasništvu lokalne samouprave(npr. HR02A). 

Kao primjer koliko je novopostavljena privremena mreža podigla kvalitetu zapisa potresa na području Dalmacije može se uzeti zapis za jedan lokalni, dalmatinski potres, lokalne magnitude ML4.3. Prikazani potres dogodio se 23. rujna 2023. u 17 sati i 1 min, sa epicentrom 10 km jugozapadno od Metkovića (42.912N ; 17.587E) na dubini od 4 km (Slika 3).  Epicentar potresa je bio svega 8 km od CRONOS postaje HR12A te 23km od postaje DF06 na otoku Mljetu privremene seizmološke mreže Du-Net (DN) postavljene za potrebe istraživačkog projekta HRZZ DuFAULT. Budući da je epicentar potresa bio između ove dvije stanice, na Slici 4 možemo vidjeti školski primjer propagacije seizmičkog vala zabilježen na sjevernijim (CRONOS) i na južnijim (Du-Net) stanicama.

Slika 3. Raspored seizmoloških postaja u projektima CRONOS (plavi trokuti) i DuFault (zeleni trokuti). Crvena zvjezdica označava epicentar potresa lokalne magnitude ML4.3  koji se dogodio 23. rujna 2023. u 17 sati i 1 min, sa epicentrom 10 km jugozapadno od Metkovića.

Slika 4. Zapisi vertikalne komponente brzine gibanja tla potresa u blizini Metkovića (Slika 3)  na seizmološkim postajama projekta CRONOS (oznaka HRXX) u Sjevernoj i Srednjoj Dalmaciji te projekta DuFAULT (oznaka DFXX) u širem dubrovačkom području. Postaje su poredane po udaljenosti lokacije potresa od seizmoloških postaja.

O dalekim potresima i kako su oni zabilježeni na našim postajama već smo pisali na primjeru potresa u Turskoj u veljači 2023.

 

CRONOS u međunarodnim projektima

AdriaArray je europska inicijativa kojoj je jedan od ciljeva pokrivanje Jadranske mikroploče i njenih aktivnih rubova u centralnom dijelu Sredozemlja gustom mrežom seizmičkih stanica (Slika 5) kako bismo bolje razumjeli uzroke aktivne tektonike i vulkanizma  te unaprijedili analize potresne opasnosti na tom području.

Slika 5. Seizmološke mreže i postaje u sklopu međunarodne inicijative AdriaArray sa ciljem proučavanja geodinamike Jadranske mikroploče.

Potresi su globalna briga i ne mare za nacionalne granice. Da bismo stvarno shvatili njihove obrasce i ponašanje, trebamo podatke iz svih dijelova svijeta. Zato su otvoreni podatci od iznimne važnosti, oni omogućavaju znanstvenicima i istraživačima iz različitih zemalja da surađuju, promiču transparentnost i potiču inovacije.

Suradnjom s kolegama iz različitih zemalja možemo prikupiti podatke iz različitih seizmičkih mreža, što nam pomaže izgraditi sveobuhvatnije razumijevanje dinamike potresa. Dijeljenje znanja i resursa na međunarodnoj razini nije samo opcija – to je nužnost u polju seizmologije.

Kroz globalnu suradnju možemo unaprijediti sustave rane najave, poboljšati pripravnost za potrese i na kraju spasiti živote. Kada seizmolozi iz različitih zemalja udruže snage, donose svoje jedinstvene stručnosti i perspektive, što rezultira pouzdanijim i točnijim istraživanjima potresa.

 

 

Zahvale

 

Istraživanje u sklopu projekta CRONOS ne bi bilo moguće bez ogromne pomoći lokalne zajednice koji su nam pomogla u traženju te osiguranju lokacija i potrebne infrastrukture za naše seizmološke postaje:

HR01A  PŠ Korlat (OŠ Benkovac)
HR02A Općina Ervenik
HR03A NP Krka
HR04A Općina Ružić
HR05A Općina Marina
HR06A Općina Klis
HR07A Općina Hrvace
HR08A OŠ Žrnovnica
HR09A Općina Šestanovac
HR10A PŠ Slivno
HR11A Grad Vrgorac
HR12A Općina Zažablje

 

Pripremio: dr.sc. Dinko Šindija