Analiza seizmičkog izvora na primjeru Mw6.4 Petrinjskog potresa iz 2020. godine

Seizmološki podaci s gotovo 100 širokopojasnih postaja (70 < Δ < 420 km) iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovačke korišteni su u analizi pukotina Petrinja (Hrvatska) MW6.4 potres koji se dogodio 29. prosinca 2020. Nekoliko prethodnih i naknadnih potresa korišteno je kao empirijska Greenova funkcija (EGF) za izolaciju učinaka izvora od širenja i lokalnih učinaka na tlo. Prvo se seizmogrami glavnog udara P-vala dekonvolviraju iz seizmograma EGF-a u frekvencijskoj domeni kako bi se dobila granična frekvencija (fc). Uz pretpostavku Bruneovog modela izvora, spektralna analiza rezultira velikim padom naprezanja od 25 MPa. Drugo, korištenjem dekonvolucije vremenske domene vremenskih prozora Loveovih valova, izračunate su funkcije promjene seizmičkog momenta (engl. Apparent Source Time Functions, ASTF) i pokazuju prosječno trajanje izvora od 5 sekundi. Ne primjećuju se značajni učinci direktivnosti ni u fc vrijednostima ni u trajanju izvora, čija slaba varijabilnost sugerira bilateralno rasjedanje. Na kraju, fizikalni parametri rasjedanja u izvoru, kao što su brzina pucanja, dimenzije, model pomaka i vrijeme, izdvojeni su iz ASTF-ova dvjema različitim tehnikama: (1) metodom Bayesove inverzije (Causse et al. 2017.) i (2) metodom Bayesove inverzije. povratna projekcija ASTF-ova na izokrone (Király-Proag et al. 2019). Obje metode ukazuju na malu brzinu rasjedanja (oko 50% brzine posmičnih valova) i prilično kratku duljinu loma za događaj MW6.4 (oko 8 km), što je u skladu s dobivenim velikim seizmološkim padom naprezanja. Takve značajke mogu se objasniti relativno složenim i segmentiranim sustavom rasjeda, tipičnim za nezrele kontekste rasjeda.

Navedeni rezultati pripremaju se za objavu u sklopu znanstvenog članka, a predtisak možete pročitati na: poveznica.

Sažetak u sklopu konferencijskog rada za EGU2023 priredila Iva Lončar

Literatura

Causse, M., Cultrera, G., Moreau, L., Herrero, A., Schiappapietra, E. and Courboulex, F., 2017. Bayesian rupture imaging in a complex medium: The 29 May 2012 Emilia, Northern Italy, earthquake. Geophysical Research Letters44(15), pp.7783-7792.

Király‐Proag, E., Satriano, C., Bernard, P. and Wiemer, S., 2019. Rupture process of the M w 3.3 earthquake in the St. Gallen 2013 geothermal reservoir, Switzerland. Geophysical Research Letters46(14), pp.7990-7999.