Struktura litosfere ispod Dinarida

Strukturu litosfere ispod Dinarida proučavamo metodom funkcija prijamnika. Seizmički diskontinuiteti u Zemljinoj kori i gornjem plaštu uzrokuju konverziju prostornih valova, transformirajući P-valove u S-valove i obrnuto. Analizom konvertiranih faza na površini možemo odrediti dubinu tih diskontinuiteta.

Slika 1. Karta lokacija korištenih seizmoloških postaja u izračunu funkcija prijamnika.

U okviru ovog istraživanja koristili smo 123 seizmičke postaje iz 11 različitih seizmičkih mreža (prikazane na Slici 1) te analizirali podatke 1234 teleseizmička potresa od početka 2016. godine do travnja 2023. Izračunate su P i S funkcije prijamnika za sve zapise na postajama i zbrojene su prema zajedničkim točkama konverzije. Primjer izračunatih funkcija prijamnika za seizmičku postaju STON prikazan je na Slici 2.

Slika 2. P i S funkcije prijamnika izračunate za postaju STON. Pozitivne amplitude su prikazane crvenom bojom, negativne plavom.

Preliminarni rezultati analize funkcija prijamnika za šire područje Dinarida prikazani su pomoću dva profila na Slici 3.  Najvidljivija je jasna, plitka, pozitivna faza (na približno 40 km dubine na profilu AA’) koja se povezuje s granicom kore i plašta, tj. Mohorovičićevim diskontinuitetom.

Slika 3. P funkcije prijamnika zbrojene po točkama konverzije i složene duž dva profila: AA’ i BB’. Pozitivne amplitude su prikazane crvenom bojom, negativne plavom. Lokacije profila su naznačene na gornjoj desnoj slici.

Ponovna analiza funkcija prijamnika planira se početkom 2024. godine, koristeći seizmograme prikupljene putem novopostavljenih postaja u okviru projekta CRONOS u Dalmaciji.  Vjerujemo da će ovaj dodatni set podataka pružiti još preciznije rezultate te omogućiti jasniju identifikaciju diskontinuiteta, iako se već sada naziru određeni rezultati.

Pripremila: dr.sc. Tena Belinić Topić