Strukturno-geološka istraživanja u okviru projekta CRONOS
Projekt CRONOS usmjeren je prvenstveno na razvoj seizmološke infrastrukture i terenska istraživanja, no za određivanje strukturnih obilježja Zemljine unutrašnjosti, i u konačnici numerička modeliranja potresne trešnje, potrebna su i geološka istraživanja.
Kako bi unaprijedili znanje o 3D strukturi Zemljine kore, anatomiji rasjednih sustava te njihovom seizmogenom potencijalu na području sjeverne i srednje Dalmacije, koje je jedan od seizmički najaktivnijih dijelova RH, tijekom 2022. i 2023. godine djelatnici Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta proveli su strukturno-geološka istraživanja na približno 400 točaka opažanja (slika 1).

Slika 1.Terenska geološka istraživanja provedena na približno 400 točaka tijekom 2022. i 2023. godine.
Terenska opažanja su primarno provedena u mezozojsko-paleogenskom karbonatnom kompleksu (MPKK) koji čini osnovnu građu terena sjeverne i srednje Dalmacije. U navedenim stijenama na širem području Makarske, Imotskog i Posušja prikupljeni su strukturno-geološki podaci o orijentacijama primarnih i sekundarnih struktura (npr. pukotina, rasjeda i bora), geometrijskim obilježjima rasjeda te kinematskim indikatorima na temelju kojih je određen tip deformacijskih procesa, ali i kinematska obilježja kartiranih deformacijskih struktura (slika 2).

Slika 2. Primjer rezultata terenskih strukturno-geoloških istraživanja na izdancima MPKK-a na širem području Makarske, Imotskog i Posušja.
Uz strukturno-geološka istraživanja, provedena su i sedimentološko-stratigrafska istraživanja. Ta istraživanja podrazumijevala su identifikaciju lokalnih litofacijesnih razlika te identifikaciju prostornog dosega gornjokredno-paleogenskog karbonatnog kompleksa u kojem se izmjenjuju karakteristični dubljevodni padinski facijesi Tilovica–Kotišina konglomerata te plitkovodnih rudistnih vapnenaca (Ćosović et al., 2006; slika 3). Izdvajanje prostornog dosega spomenutih litofacijesa na točkama opažanja u domeni navlaka priobalnog borano-navlačnog sustava (Slika 1) provedeno je s ciljem razumijevanja paleogeografskih odnosa na području istraživanja, a time i odgovora na pitanja dinamike reljefa te tektonske evolucije u vrijeme i nakon njihovog nastanka.

Slika 3. Terenska sedimentološko-stratigrafska istraživanja na izdancima MPKK-a u domeni borano-navlačnog sustava u neposrednom zaleđu Makarske. Istraživanja su provedena kako si se razumjeli paleogeografski i tektonski odnosi koji su doveli do nastanka litofacijesnih razlika u stijenama gornjokredne i paleogenske starosti koje dominantno čine konglomerati te plitkovodni vapnenci.
Na temelju svih prikupljenih podataka te uz interpretaciju seizmičkih refleksijskih profila i daljnji terenski rad/obradu strukturnih podataka, pristupit će se dovršetku regionalnog seizmotektonskog profila CR-1 (pružanje SI–JZ, na potezu od otoka Hvara do jezera Blidinjeu BiH; Slika 1) ukupne duljine oko 82 km. Odredit će se regionalni strukturni odnosi duž profilne linije te geometrijske karakteristike interpretiranih rasjeda.
Geometrijske karakteristike intepretiranih rasjeda koristit će se u proračunu njihovog seizmogenog potencijala prema metodi objašnjenoj u radu Wellsa & Coppersmitha (1994) kao jedan od ulaznih parametara u izradi 3D simulacije potresne trešnje za područje sjevernog i srednjeg dijela Dalmacije usred potencijalnog jačeg potresa u području istraživanja.
Literatura
Ćosović, V., Premec Fuček, V., Gušić, I., Jelaska, V. & Moro, A. (2006): The age of the Tilovica breccia in Central Dalmatia, Croatia. Micropaleontology, 52/3; 281–286.
Wells, D. L. & Coppersmith, K. J. (1994): New empirical relationships among magnitude, rupture length, rupture width, rupture area, and surface displacement. Bulletin of the Seismological Society of America, 84/4, 974–1002.
Pripremio: izv. prof. dr. sc. Bojan Matoš