Potresna opasnost
Procjena potresne opasnosti (seizmičkog hazarda) temelji se na poznavanju seizmičnosti nekog područja i njegove okolice, njegove unutarnje građe te lokalnih uvjeta tla. Ona nam govore o vjerojatnosti premašivanja neke odabrane vrijednosti (koja može uzrokovati neželjeni ishod: npr. jače oštećenje) zadane veličine (npr. najvećeg/vršnog horizontalnog ubrzanja tla) u zadanom vremenskom razdoblju (tipično 50 god.). Potresna opasnost temelj je određivanja potresnog rizika u nekom području, uz ranjivost/oštetljivost i izloženost. Težnja je da sve građevine – moderne i kulturna baština, postojeće i buduće – budu otporne na potrese. Da bi se to postiglo potrebno je pri prostornom planiranju i gradnji primijeniti najnovija saznanja o seizmičkom hazardu.
Rezultati koje ćemo tijekom projekta CRONOS dobiti primjenom raznih metoda, što će uključivati i različite karte, moći će se izravno upotrijebiti u procjeni seizmičke opasnosti u istraživanom području. Svrha ovog projekta je rezultate naših istraživanja, novu kartu potresne opasnosti, javno objaviti i omogućiti pristup podatcima svim zainteresiranima kako bi doprinijeli sigurnosti hrvatskih građana.
Karte potresne trešnje za područje grada Sinja (Faza 1)
Republika Hrvatska se nalazi na potresno aktivnom području (posebno njezin obalni dio zajedno sa sjeverozapadnim kontinentalnim dijelom), gdje se godišnje bilježe tisuće potresa. U prosjeku je četiri od njih dovoljno jakih da nanesu štetu. Iako se potresi ne mogu spriječiti, potresna opasnost se može procijeniti i u skladu s tim mogu se izraditi planovi za ublažavanje opasnosti. Kvalitetna procjena potresne opasnosti, uključivanje potrebnih mjera u nacionalno i lokalno zakonodavstvo i obrazovanje građana, stvara okruženje za minimaliziranje učinaka budućih potresa, kako na ljude, tako i na materijalnu imovinu.
Upravo zato je glavni cilj CRONOS projekta razvoj i modernizaciju procjene potresne opasnosti u Hrvatskoj. U sklopu navedenoga planirana je priprema svih ulaznih parametara za kvalitetnu procjenu potresne opasnosti te procjena iste za odabrano područje. Kao “case study” je odabrano područje Grada Sinja te će se u prvoj fazi svi produkti upravo odnositi na to područje.
Procedure računanja potresne opasnosti razvijene su za potrebe građevinskih inženjera. U početku se seizmički hazard računao za makroseizmički intenzitet (Cornell, 1968) jer makroseizmički intenzitet, po definiciji, opisuje učinke potresa i može se direktno primijeniti pri procjeni rizika. Do prijelaza s intenziteta na vršnu akceleraciju dolazi, između ostalog, i zato što je makroseizmički intenzitet pseudofizikalna veličina (Peruzza, 1996) dok su drugi parametri gibanja tla, akceleracija, brzina i pomak, fizikalne veličine koje je moguće direktno koristiti pri projektiranju.
Za procjenu potresne opasnosti potrebno je dobro poznavati geološke karakteristike šireg istraživanog područja, što uključuje poznavanje položaja, nagiba i pružanja aktivnih rasjeda i načine rasjedanja na pojedinim rasjedima. Nužan je što dulji katalog potresa s pouzdanim lokacijama epicentara i magnitudama. Osim toga, potrebno je definirati atenuacijske funkcije koje opisuju gibanje površine tla za vrijeme potresa, i niz drugih parametara, kao i provesti detaljno seizmičko mikrozoniranje istraživanog područja.
Za potrebe lokalne javnosti, jedinica lokalne uprave te tijela civilne zaštite nužno je poznavanje parametara potencijalne trešnje tla u slučaju potresa (u pravilu vršnog površinskog ubrzanja), kako bi mogli poboljšati odgovor na posljedice nakon što se potres dogodi, te umanjti iste.
Stoga su izračunate karte trešnje tla za tri potresna scenarija koji su bazirani na tri dogođena potresa, čiji parametri su preuzeti Hrvatskog kataloga potresa (kontinuirano nadopunjavana verzija kataloga potresa za RH objavljena u Herak i sur. (1996), Markušić i sur. (1998), Ivančić i sur. (2002, 2006 i 2018)). Radi se najjačem potresu u katalogu, epicentralne udaljenosti oko 165 km od Grada Sinja te magnitude MW = 7.1 (Markušić i sur., 2017), koji se dogodio 1667. godine u podmorju ispred Dubrovnika te o dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u okolici Grada Sinja, a koji su se dogodili 1962. godine u Makarskoj (MW = 6.2) i 1996. godine u Stonu (MW = 6.0) na epicentralnim udaljenostima 55 i 130 km (slika 1).
Slika 1. Lokacije tri razmatrana potresna scenarija u odnosu na lokaciju Grada Sinja.
Podaci o tipovima tla i brzinama Vs30 dobiveni su na osnovu provedenih istraživanja u sklopu CRONOS projekta (slika 2).
Slika 2. Karta Vs30 vrijednosti za područje Grada Sinja.
Karte trešnje za područje Grada Sinja, za pretpostavljene potresne scenarije (slike 3-5), računate su korištenjem OpenQuake programskog paketa (Pagani i sur., 2014; Silva i sur., 2014), čiji razvoj i održavanje vodi Global Earthquake Model Foundation (GEM).
Slika 3. Karta trešnje tla na području Grada Sinja za slučaj potresnog scenarija na osnovi potresa koji se 1667. godine dogodio u Dubrovniku (MW = 7.1). Prikazane su vršne vrijednosti površinskog ubrzanja (peak ground acceleration – PGA) u jedinicama g.
Slika 4. Karta trešnje tla na području Grada Sinja za slučaj potresnog scenarija na osnovi potresa koji se 1962. godine dogodio u Makarskoj (MW = 6.2). Prikazane su vršne vrijednosti površinskog ubrzanja (peak ground acceleration – PGA) u jedinicama g.
Slika 5. Karta trešnje tla na području Grada Sinja za slučaj potresnog scenarija na osnovi potresa koji se 1996. godine dogodio u Stonu (MW = 6.0). Prikazane su vršne vrijednosti površinskog ubrzanja (peak ground acceleration – PGA) u jedinicama g.
Izračunate karte trešnje tla na području grada Sinja (slike 3-5) za pretpostavljena tri potresna scenarija definiraju područja povećane potresne opasnosti, te daju važne informacije za planiranje daljnjih urbanističkih planova te provedbu protupotresne gradnje. Daljnja istraživanja će ići u smjeru izračuna parametara nužnih za procjenu potresne ugroženosti.
Ovim rezultatima se podiže svijest o opasnosti od potresa te djeluje na povećanje spremnosti na potrese, kako lokalnih vlasti tako i šire javnosti.
Karte potresne opasnosti (Faza 2)
Ova faza je još u pripremi. Rezultati će biti dostupni na ovoj web stranici.
Literatura:
Cornell, C.A. (1968): Engineering seismic risk analysis. Bulletin of the Seismological Society of America, 58, 1583 -1606.
Herak, M., Herak, D., Markušić, S. (1996): Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia, 1908-1992. Terra Nova, 8, 86-94.
Ivančić, I., Herak, D., Markušić, S., Sović, I., Herak, M. (2002): Seismicity of Croatia in the period 1997–2001. Geofizika, 18–19, 17–29.
Ivančić, I., Herak, D., Markušić, S., Sović, I., Herak, M. (2006): Seismicity of Croatia in the period 2002–2005. Geofizika, 23(2), 87–103.
Ivančić, I., Herak, D., Herak, M., Allegretti, I., Fiket, T., Kuk, K., Markušić, S., Prevolnik, S., Sović, I., Dasović, I., Stipčević, J. (2018): Seismicity of Croatia in the period 2006–2015. Geofizika, 35(1), 69–98, https://doi.org/10.15233/gfz.2018.35.2
Markušić, S., Herak, D., Ivančić, I., Sović, I., Herak, M., Prelogović, E. (1998): Seismicity of Croatia in the period 1993-1996 and the Ston-Slano earthquake of 1996. Geofizika, 15, 83–101.
Markušić, S., Ivančić, I., Sović, I. (2017): The 1667 Dubrovnik earthquake – some new insights. Studia Geophysica et Geodaetica, 61/3, 587-600. DOI: 10.1007/s11200-016-1065-4.
Pagani, M., Monell, D., Weatherill, G., Danciu, L., Crowley, H., Silva, V., Henshaw, P., Butler, L., Nastasi, M., Panzeri, L., Simionato, M., Vigano, D. (2014): OpenQuake Engine: An Open Hazard (and Risk) Software for the Global Earthquake Model. Seismological Research Letters, 85/3, 692-702. DOI: 10.1785/0220130087.
Peruzza, L. (1996): Attenuating intensities. Annali di Geofisica, 39, 1079-1093.
Silva, V., Crowley, H., Pagani, M., Monelli, D., Pinho, R. (2014): Development of the OpenQuake engine, the Global Earthquake Model’s open-source software for seismic risk assessment. Natural Hazards, 72(3), 1409-1427. DOI: 10.1007/s11069-013-0618-x.
