Početkom 1962. godine započela je jedna od najvažnijih serija potresa u drugoj polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj – ona u Makarskom primorju. Niz je započeo potresom 7. siječnja u 11:03 lokalne magnitude ML = 5.9 – epicentar mu je bio Hvarskom kanalu, između otoka Hvara i Brača, a žarište na dubini od 12 km. Potres je bio razoran s najvećim intenzitetom od VIII °MCS (Mercalli-Cancan-Siebergova ljestvica). Iako je štete bilo i samoj Makarskoj, najviše su stradali zaseoci na području Tučepa i Podgore, dok su život izgubila dva čovjeka (Hrstić, 2012). Štete su zabilježene čak do Mostara i Čapljine, Pelješca i Korčule, na Lastovu te na Braču. Potres je uzrokovao brojne odrone i kamene lavine. Uslijedili su brojni naknadni potresi, no ispostavilo se da su to samo potresi koji su prethodili glavnom potresu koji se dogodio 11. siječnja 1962. u 06:05 lokalne magnitude ML = 6.1. Epicentar mu je bio nešto bliže kopnu, a dubina žarišta na 14 km. Najveći intenzitet mu je ocijenjen s VIII – IX °MCS, a odnio je život jednom mladom čovjeku. Ponovno su najviše stradali podgorski podbiokovski zaseoci (Herak i Herak, 2012; Hrstić, 2012). Bio je toliko jak da su ga opazili na brodovima na moru (Herak i Herak, 2012 i tamo navedene reference). Najjači naknadni potresi dogodili su se 11. siječnja 1962. u 11:02 ML = 5.0 i 21. siječnja 1962. u 3:51 ML = 5.1. Nakon glavnog potresa uslijedila je evakuacija stanovništva iz epicentralnog područja. Na području makarskog kotara potres je nepopravljivo oštetio 2819 stambenih objekata, teže i lakše još njih 9023 te 130 javnih objekata (Hrstić, 2012).
U Hrvatskoj je tada radila samo jedna seizmološka postaja – bio je to Wiechertov mehanički seizmograf u Zagrebu, a najbliža seizmološka postaja nalazila se u Titogradu, današnjoj Podgorici, u Crnoj Gori (Herak i sur., 2001). To je omogućilo lokaciju samo jačih prethodnih i naknadnih potresa, a seizmološka analiza je bitno ograničena kao i pouzdanost određenih parametara potresa – posebno se to odnosi na dubinu potresa. Zagrebački seizmograf zabilježio je 63 potresa u ovoj seriji (slika 1; Herak i sur., 2001) – velika većina (vrlo) slabih potresa nažalost nije zabilježena. Većina naknadnih potresa imala je epicentar pod morem, između Brača, Hvara i kopna. Samo u prvom tjednu od početka serije osjećeno je više od 100 potresa.
Žarišni su mehanizmi izračunati za tri najjača potresa ovog niza, a svi su se dogodili na rasjedima velikog nagiba vjerojatnog usmjerenima otprilike kao i dulje osi otoka Brača i Hvara (ZNZ – IJI). Pomak je većim dijelom bio horizontalan, duž rasjeda, no imao je i malenu reversnu vertikalnu komponentu. Ova su rješenja u skladu s današnjim spoznajama o lokalnoj tektonici (vidi Herak i Herak, 2012 te Herak i sur., 2001). Uzrok potresu je gibanje Jadranske mikroploče prema sjeveroistoku i njeno sudaranje s Euroazijskom tektonskom ploču – u tom dugom procesu nastao je i planinski lanac Dinaridi.
Prema istraživanju prikazanom u radu Heraka i sur. (2001), glavni potres vjerojatno je uzrokovao i vrlo mali tsunami. Rezultati numeričkog modeliranja promjene razine mora vrlo dobro odgovaraju zapisu mareografa u Splitu. Ovaj numerički eksperiment pokazao je da je malena vertikalna komponenta pomaka na rasjedu potresa (oko 15 cm na dnu), uz relativno malu magnitudu potresa za nastanak tsunamija, bila dovoljna da uzrokuje mali tsunami od nekoliko centimetara koji je putovao prosječnom brzinom od 80 km/h.
Ova serija potresa, s glavnim potresom magnitude 6.1, jasno pokazuje koliko jake potrese možemo očekivati u ovom području i na što moramo biti pripremljeni i prilagođeni. On uvelike definira potresnu opasnost (seizmički hazard) u ovom području. Opis utjecaja ovoga potresnog niza na Makarsko primorje, reakcije na njega i njegove dugoročne posljedice možete pročitati u radu Ivana Hrstića (2012). Makarski potresi su također tema i izvrsnog dokumentarca scenarista i redatelja Arsena Oremovića Nesreća: Zemlja drhti (2.dio)*.
* Dostupno na hrti.hrt.hr
Pripremila: doc. dr. sc. Iva Dasović
Literatura
Herak, M., Orlić, M., Kunovec Varga, M. (2001): Did the Makarska earthquake of 1962 generate a tsunami in the central Adriatic archipelago?, Journal of Geodynamics 31, 71–86.
Herak, D., Herak, M. (2012): Seizmičnost i potrersna opasnost na Makarskom primorju, Makarsko primorje danas, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 265–276. poveznica
Hrstić, I. (2012): Zbivanja na Makarskom primorju tijekom i nakon potresa 1962. godine, Makarsko primorje danas, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 279–296. poveznica
