U utorak 17. siječnja 2023. održan je prvi sastanak Komponente 1 projekta CRONOS. Na njemu su prisustvovali Josip Stipčević, Iva Dasović, Dinko Šindija, Branimir Turudić, Helena Latečki, Lucija Golub, Nina Matsuno, Marijan Herak, Marija Mustać Brčić, Bojan Matoš, Darko Matešić, a preko Teamsa su se pridružili Tena Belinić Topić i Ivica Pavičić. Svrha sastanka bila je predstaviti sve dosad napravljeno te iznijeti planove za daljnji rad.
Prvu prezentaciju održao je Josip Stipčević u kojoj je predstavio pregled dosadašnjeg obavljenog rada i buduće aktivnosti. Izneseni su ciljevi Komponente 1 projekta CRONOS: postaviti mrežu seizmografa u Dalmaciji, pratiti seizmičnost i mapirati aktivne rasjede, proučiti tektonske i geodinamičke procese koristeći seizmološke i geološke podatke te napraviti scenarij potresne trešnje za jedno od seizmički aktivnih područja. Predstavljene su tri faze projekta od kojih je prva faza već završena – postavljeno je 12 seizmografa u Dalmaciji (mreža 9H). Sljedeća faza uključuje postavljanje još 13 instrumenata u profilu do kraja 2023. godine čime bi se ostvario najvažniji cilj projekta – postavljanje lokalne mreže seizmografa u Dalmaciji. Kroz sve tri faze kontinuirano se prati seizmičnost koja će se u kasnijim fazama povezati s aktivnim strukturama. Treća faza projekta sastoji se od obrade i interpretacije podataka, određivanjem novog (preliminarnog) strukturnog modela kore s mapiranim aktivnim strukturama te realistična numerička simulacija potresne trešnje na području Makarske. Za mapiranje aktivnih rasjeda potrebno je obaviti još nekoliko terenskih radova. Prikazano je stanje s javnom nabavom instrumenata što uključuje pregled dosadašnjeg tijeka nabave i planovi za daljnju nabavu.
Dinko Šindija je predsatvio postavljenu mrežu 12 seizmografa uz opis samog postavljanja privremenih seizmoloških postaja, ali i probleme koji su se javili na nekim postajama. Pojasnio je seizmološki softver Seiscomp3 za pohranu, obradu, distribuciju i interaktivnu analizu podataka. Objasnio je postupak pohrane i pristupa podatcima na računalnom serveru te je opisano kako koristiti novo-nabavljenu radnu stanicu (tzv. HPC računalo) koja služi za analizu podataka i računalno zahtjevno numeričko modeliranje.
Helena Latečki održala je prezentaciju o postavljenoj 9H mreži seizmografa te seizmičnosti promatranog područja. U trećoj fazi plan je napraviti simulaciju potresne trešnje u makarskom području prema snažnim potresima koji su se dogodili u siječnju 1962. godine.
Bojan Matoš opisao je cilj i područje geoloških istraživanja. Do sada su prikupljeni sedimentno-stratigrafski i strukturni podatci koji će se koristiti za izradu 3D seizmičkog modela kore. Kroz terenska istraživanja 2022. godine istražene su 152 točke opažanja, a u planu je još terenskih radova.
Iva Dasović predstavila je mrežne stranice projekta CRONOS i pričala o društvenim mrežama te kako povećati zainteresiranost javnosti i doseg objava. U skladu s time raspravilo se i o popularizaciji seizmoloških tema u školama blizu lokacija privremenih seizmoloških postaja te na raznim manifestacijama i radionicama koje se održavaju u svrhu popularizacije znanosti.
Pripremila Lucija Golub
