Tena Belinić Topić, suradnica na projektu CRONOS, provela je tri mjeseca na stručnom usavršavanju na Sveučilištu u Bergenu, točnije na Odsjeku za znanost o Zemlji. Njezin boravak trajao je od travnja do lipnja 2023. godine, a radila je s uglednim znanstvenikom Stéphanom Rondenayem i njegovim istraživačkim timom. Glavna svrha njezinog putovanja bila je započeti analizu seizmičkih podataka koje su zabilježile postaje CRONOS u Dalmaciji te susjedne postaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako bi se preciznije definirala struktura litosfere u regiji.
Prvi mjesec boravka u Bergenu, Belinić Topić posvetila je upoznavanju s programom [PyGlimer] (https://pyglimer.github.io/PyGLImER/index.html), koji je specijaliziran za izračun P i S funkcija prijamnika. U ovom razdoblju prikupila je veliku količinu podataka za daljnju analizu, uključujući čak 123 postaje iz 11 različitih seizmoloških mreža. Podaci su preuzeti s web stranica [ORFEUS-a] (https://www.orfeus-eu.org/data/eida/webservices/) ili dobiveni izravno od pojedinih seizmoloških mreža. Analiza je obuhvatila više od 300 teleseizmičkih potresa od početka 2016. do travnja 2023. godine.
Suradnica Belinić Topić, 11. svibnja, održala je seminar pod nazivom: “Exploring the lithospheric structure beneath the Dinarides using seismograms of teleseismic earthquakes”. Na seminaru je sudjelovalo 20-tak kolega sa Sveučilišta u Bergenu s kojima je održana zanimljiva rasprava o nastanku i strukturi litosfere ispod Dinarida.
U drugom mjesecu boravka, suradnica Belinić Topić dovršila je izračun P i S funkcija prijamnika za šire područje Dinarida pomoću programa PyGlimer. Također, cijeli postupak izračuna funkcija prijamnika ponovila je korištenjem dva dodatna programa rf (https://rf.readthedocs.io/en/latest/index.html) i Seispy (https://seispy.xumijian.me/index.html) kako bi se usporedila rezultate različitih programa na istom setu podataka. Planira ponoviti cijelu analizu krajem 2023. godine kako bi se prikupila dodatne podatke iz postaja postavljenih u sklopu projekta CRONOS u Dalmaciji i tako poboljšala točnost rezultata.
Suradnica Belinić Topić, zajedno s Ivom Dasović, sudjelovala je na sastanku održanom 8. lipnja s kolegama Larsom Ottemøllerom, Stéphanom Rondenayem, Felixom Halpaapom i Hasbijem Ash Shiddiqijem sa Sveučilišta u Bergenu. Na tom sastanku, kolege su predstavili rezultate svojih aktualnih istraživanja te su demonstrirali metode za izradu visokokvalitetnih kataloga potresa, koristeći podatke iz Sjevernog mora kao primjer. Također, 13. lipnja, suradnica Belinić Topić prisustvovala je predavanjima na 54. Nordijskom seizmološkom seminaru, koji se održao u blizini Bergena na otoku Herdla. Na ovoj konferenciji sudjelovalo je oko 30 znanstvenika iz nordijskih istraživačkih skupina, a tematski fokus predavanja bio je usmjeren na pitanja seizmičnosti, seizmičkog hazarda, infrastrukture seizmičkih mreža i upravljanja podacima.
Zadnji mjesec boravka, suradnica Belinić Topić izračunala je P i S funkcije prijamnika na profilu preko Jadrana te radila na daljnjem razvoju programa PyGlimer. Započela je izradu alata za 3D prikaz rezultata u programskom jeziku Pythonu kao i funkcije za lakši odabir postaja i mreža koje program koristi u analizi. Rezultate profila testirala je uz pomoć programa [PyRaysum](https://paudetseis.github.io/PyRaysum/) koji generira skupove teorijskih funkcija prijamnika za različite ulazne modele.
Tijekom cijelog stručnog usavršavanja, Belinić Topić aktivno je sudjelovala u diskusijama na seminarima srijedom pod nazivom „Geolunch“ gdje su brojni kolege geodinamičari i seizmolozi predstavljali rezultate svojih istraživanja. Također, svakog četvrtka održavala je radne sastanke s Stéphanom Rondenayem kako bi zajedno prošli kroz pojedine korake analize i planirali nastavak istraživanja.
Ključni rezultat ovog stručnog usavršavanja su izračunate funkcije prijamnika za šire područje Dinarida, što će pridonijeti boljem razumijevanju strukture kore i litosfere u toj regiji. Ponavljanjem analize krajem 2023. godine očekuje se dodatno poboljšanje preciznosti i jasnije identificiranje strukturnih diskontinuiteta, iako su već sada vidljivi značajni rezultati.
